Dijagnoza šećerne bolesti ili dijabetesa melitusa uključuje širok raspon bolesti koje su karakterizirane povišenom koncentracijom glukoze u krvi. Dijabetes može tako biti posljedica smanjenog izlučivanja inzulina iz beta stanica gušterače te tako nastaje šećerna bolest tip 1 (dijabetes melitus tip 1 ili inzulin ovisni dijabetes melitus) a može nastati i kao posljedica smanjene osjetljivosti stanica jetre, mišića i masnih stanica na djelovanje inzulina što dovodi do šećerne bolesti tip 2 (dijabetes melitus tip 2 ili inzulin neovisni dijabetes melitus).
U djece i adolescenata najčešće se radi o dijabetesu tip 1 koji je nastao kao posljedica autoimunih procesa u organizmu. Učestalost ovog oblika dijabetesa u zadnjih 50 godina značajno raste. Istovremeno se uočava sve češća pojava bolesti u sve mlađe djece, posebno u one mlađe od 5 godina.
S druge strane dijabetes melitus tip 2 (inzulin neovisni dijabetes melitus) važan je javno zdravstveni problem u cijelom svijetu. Iako je u nas učestalost ovog oblika dijabetesa u djece i adolescenata značajno manja, obzirom na epidemiju pretilosti koja u nas također poprima značajne razmjere pitanje je vremena kada će ovaj obik dijabetesa po učestalosti činiti značajan dio naših bolesnika.
Šećerna bolest tip 1 liječi se prvenstveno inzulinom. Pri tome prema različitim načinima inzulinske primjenjuje se 4-8 potkožnih injekcija inzulina dnevno, a za dobru regulaciju glikemije važno je svakodnevno mjerenje glukoze u krvi prije svakog obroka, prije spavanja i povremeno noću, a u najmanje djece broj mjerenja glukoze nekad je i veći od 10 puta dnevno.
Uz inzulin i kontrolu šećera u krvi važnu ulogu u liječenju ima pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. Redovito bavljenje sportom predstavlja jednu od važnijih mjera u liječenju i regulaciji šećerne bolesti kako u tipu 1 tako i u tipu 2 dijabetesa melitusa. Tjelesna aktivnost koja je u skladu s uzrastom, spolom i mogućnostima djeteta značajna je ne samo za tjelesno već i za psihološko zdravlje djeteta.
Povišena razina glukoze u krvi ili hiperglikemija mogu imati i dugotrajne posljedice na organizam te tada govorimo o kasnim ili kroničnim komplikacijama dijabetesa koje nastaju nakon dužeg trajanja bolesti. Prvenstveno dolazi do oštećenja malih krvnih žila zbog dugotrajne visoke razine šećera u krvi i prvotno se očituju na očima, bubrezima, te živcima. Kontinuirana edukacija bolesnika s dijabetesom i njegove okoline jedna je od najvažnijih metoda kojom se bolesnik motivira i pruža mu stalnu potporu u tome da ustraje na što boljoj kontroli bolesti odgoditi ili spriječiti kasne komplikacije dijabetesa.
Kao i u drugim našim aktivnostima i ovdje osim liječnika pedijatra dijabetologa i medicinske sestre specijalizirane za edukaciju dijabetesa, sudjeluju i psiholozi s ciljem unapređenja psihološke prilagodbe na bolest i kvalitete života uopće .
Više o liječenju dijabetesa možete pročitati na https://poliklinika-arista.hr/…/Intervju_Casopis_Dijabet…
Dijabetološki tim:
Prim.mr.sc. Jasenka Ille, dr.med
Specijalist pedijatar, subspecijalist iz endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma
Mr.sc. Nataša Rojnić Putarek, dr med.
Specijalist pedijatar, subspecijalist iz endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma
Dr.sc. Marina Grubić
Klinički psiholog
Bacc.med. techn Gordana Čolig
Medicinska sestra edukator za dijabetes
doc. dr. sc. Nataša Rojnić Putarek, dr. med.
Pedijatrija
Doc.dr.sc Nataša Rojnić Putarek, pedijatar endokrinolog i dijabetolog, docentica je na Katedri za pedijatriju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te vrši dužnost pročelnice Zavoda za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb te Referenctnog centra za dječju endokrinologiju dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 2011 godine.